U obitelji imamo nekoliko alergičara. Postoje li smjernice za uvođenje dohrane kod djece kod koje postoji povećana mogućnost razvoja alergije?

Ne postoje smjernice za uvođenje dohrane kod dojenčadi sa sklonošću ka razvoju alergije ili već utvrđenom alergijom na hranu, no postoje opće preporuke kojih bi se trebalo pridržavati:

Naučite koji su najčešći prehrambeni alergeni.

Iako do alergijske reakcije može doći konzumacijom bilo koje namirnice, ona najčešće nastaje pod utjecajem: kravljeg mlijeka, jaja, soje, pšenice (gluten), kikirikija, orašastih plodova, ribe i plodova mora, ali često i citrusa i rajčice.

Izaberite primjerenu zamjenu za majčino mlijeko.

Ako nemate dovoljno majčinog mlijeka za nadohranu ili ga nemate uopće, radi prevencije alergije koristite hipoalergene (HA) dojenačke mliječne pripravke.

Dohranu uvodite polagano i oprezno.

Novu namirnicu uvodite kroz 3 do 4 dana. Najprije napravite test tako da manju količinu namirnice koju namjeravate ponuditi bebi namažete na njezinu podlakticu. Ukoliko nema reakcije, sutradan joj ponudite malu količinu (1-2 čajne žličice) iste namirnice i količinu postupno povećavajte tijekom sljedećih par dana.

Prepoznajte znakove alergijske reakcije.

Promjena boje kože, pojava plikova i osipa na rukama, nogama, oko usta, po licu i na guzi, te pojava eksplozivnih i vodenastih proljeva, mogući su znaci alergije. Ukoliko dođe do neke od navedenih reakcija, odmah se javite pedijatru! 

Tijekom prve godine života, zbog nezrelosti imunološkog sustava, alergije na hranu su učestalije. Rastom djeteta sazrijeva i njegov imunološki sustav, stoga velik broj djece jednostavno “preraste” alergiju na hranu. Ovo se događa najčešće u razdoblju od 1. do 3. godine djetetova života.

    Što učiniti ako se pojavi?

    Iako svatko može razviti alergiju na hranu, ona se najčešće javlja kod osoba koje imaju genetsku sklonost alergijama. Dijete čiji je roditelj alergičan na neku tvar ili namirnicu ima čak dvostruko veću mogućnost razvoja alergije na hranu, dok se djetetu kojemu oba roditelja imaju alergiju, vjerojatnost učetverostručuje. Na sreću, većina alergijskih reakcija na hranu nema teške posljedice, u većini slučajeva alergijske reakcije su uglavnom blage.

     

    dr. sc. Tena Niseteo