Što je jod?

Jod je element u tragovima. Elementi u tragovima su tako nazvani jer su čak i male količine - mali tragovi tih elemenata - dovoljni našem tijelu.  Tijelo ne može samo proizvesti jod, a pohraniti može vrlo male količine. Stoga je važno redovito konzumirati hranu koja sadrži ovaj element u tragovima i ubacivat jod u djetetovu prehranu kroz namirnice koje ga sadrže i koje donosimo u nastavku.

Koja je uloga joda?

Naše tijelo treba jod za proizvodnju hormona štitnjače, koji reguliraju brojne metaboličke procese u tijelu, stoga je jod od presudne važnosti za naš fizički i mentalni razvoj. Količina joda u tijelu treba biti optimalna. Potreban je oprez kako se ne bi unosilo niti premalo, ali niti previše joda u tijelo, jer i nedostatak joda i predoziranje mogu biti štetni po zdravlje.

Koje namirnice sadrže jod?

Jod se uglavnom nalazi u našim oceanima. Zbog toga je morska hrana posebno bogata jodom. Nasuprot tome, naša su tla poprilično siromašna jodom.

Dojenčad i mala djeca trebaju 70 µg joda dnevno. Preporučeni dnevni unos za adolescente i odrasle je oko 200 µg joda. Da bismo zadovoljili naše potrebe za jodom, morsku ribu treba konzumirati jednom ili dva puta tjedno. Mliječni proizvodi i jaja također su dobar izvor joda. Preporučuje se i upotreba jodirane soli. Trudnice i dojilje trebaju posebno paziti na uravnoteženu prehranu i dovoljnu opskrbu jodom.

Otkrijte i druge gradivne tvari:

Plan prehrane vaše bebe

Koje namirnice ponuditi djetetu, kada je vrijeme za obrok, i koji Bebivita proizvod odabrati? Naš Bebivita plan prehrane vam donosi odgovore.

Kliknite ovdje za plan prehrane

Česta pitanja

Da, u rodilištima se provodi rutinski probir novorođenčadi na urođenu hipotireozu, upravo kako bi se rano otkrio eventualni poremećaj rada štitnjače i spriječile ozbiljne posljedice po razvoj djeteta. Ovaj probir nije izravno vezan uz prehrambeni unos joda, već otkriva urođene poremećaje štitnjače. 

Fetus je za normalan neurološki razvoj ovisan o majčinim hormonima štitnjače, osobito u ranoj trudnoći, pa nedovoljan unos joda kod majke može utjecati na djetetov razvoj. Zato se trudnicama i dojiljama redovito preporučuje povećana pažnja prema unosu joda kroz prehranu.

Prema preporuci, morsku ribu trebalo bi konzumirati jednom do dva puta tjedno kako bi se zadovoljile potrebe za jodom, uz dodatni unos putem mliječnih proizvoda i jaja tijekom ostatka tjedna. Za dojenčad i malu djecu dnevna potreba iznosi oko 70 µg, znatno manje nego kod odraslih.

Da, i manjak i višak joda mogu negativno utjecati na rad štitnjače, pa je cilj postići optimalnu, a ne maksimalnu količinu unosa. Ovo je jedan od razloga zašto se ne preporučuje samostalno davanje dodataka joda djeci bez savjeta pedijatra.

Jod se prirodno nakuplja u morskoj vodi i morskim organizmima, dok kopnena tla, uključujući ona u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, sadrže znatno manje joda. Zato je morska hrana ključan prirodni izvor joda, a jodirana sol uvedena je upravo kao mjera za nadoknadu ovog manjka u prehrani stanovništva.

Osim ribe, dobar izvor joda su mliječni proizvodi i jaja, koji se lakše i češće uključuju u dječju prehranu. Uz raznoliku prehranu koja uključuje ove namirnice, dodatni unos joda kroz sol obično nije nužan kod male djece.