Svi mi roditelji imamo uzrečicu: „Samo neka su zdravi“. Biti roditelj pravi je izazov u kojem svi nastojimo biti savršeni, a to baš i ne uspijevamo svaki puta. I ne treba nas to zabrinjavati, bitno je da se trudimo i da sebe i svoje dijete naučimo prihvatiti neke zdrave navike koje ćemo primjenjivati kako kroz prehranu, tako i kroz način života, a koje čine dobrobit i malima i velikima!

Zdrave navike koje doprinose zdravlju odnosno jačanju imuniteta treba primjenjivati od malih nogu i u njima zajedno sudjelovati. Neke od njih su: 

  • redovito održavanje higijene, prije svega pranje ruku, jer djeca prolaze oralnu fazu i sve stavljaju u usta
  • svakodnevni boravak na otvorenom (igrajte se, vježbajte zajedno, trčite, skačite)
  • osigurajte dovoljan unos tekućine tijekom dana
  • uravnotežena prehrana
  • omogućite djetetu dovoljno sna, za one najmanje san je neophodan i tijekom dana

A kad nam je dijete bolesno, zabrinuti smo, napeti, preispitujemo se jesmo li i gdje pogriješili, hranimo li ga kvalitetno, ima li slab imunitet, je li češće bolesno od svojih vršnjaka, ne znamo voditi li ga k liječniku ili ne, milijun nedoumica nam se mota po glavi.

Promatrajte svoju djecu, provodite s njima što više vremena, osluškujte njihove potrebe, jer jedino tako možete uočiti neke od znakova oslabljenog imunološkog sustava kao što su: 

  • ispadanje kose, lomljivi, ispucali i krhki nokti
  • promjene kože
  • pad odnosno manjak koncentracije
  • rane kojima treba duže vremena da zacijele
  • modrice po tijelu zadobivene pri lakim udarcima
  • pad ili nemogućnost dobivanja na tjelesnoj masi.

Učestale respiratorne infekcije poput gripe i prehlade kao i infekcije uha, također su znakovi oslabljenog imuniteta i važno ih je uočiti na vrijeme i liječiti kako ne bi došlo do komplikacija. S godinama djeca jačaju svoj imunitet usvajanjem gore navedenih zdravih navika te izloženošću mikroorganizmima kroz kolektiv u kojem borave pa su i sve manje bolesna. 

Jedan od vitamina koji je na samom vrhu popisa kada je riječ o jačanju imuniteta, a lako je dostupan tijekom cijele godine i s pravom ga se zove „iskra života i čuvar zdravlja“ je vitamin C

Voće i povrće su jedini značajni prirodni izvori vitamina C pa zajedno sa svojim klincima posjetite tržnicu, upoznajte ih sa šarenilom voća i povrća, što je tamnija boja voća ili povrća sadržaj vitamina C je veći. Skupa birajte slasne zalogajčiće, a doma ih pripremite na zanimljiv način: npr. šareni ražnjići od voća uz dodatak mrkvice, krastavca, paprike ili u tanjuru složite voće i povrće u obliku vlaka, autića, sunca…budite maštoviti!!

U slučajevima kad niste u mogućnosti pribaviti svježe voće ili ste tek krenuli s dohranom, a želite svom mališanu omogućiti zdravu užinu ili desert, Bebivita je pripremila cijelu paletu voćnih kašica bogatih vitaminom C, zanimljivih kombinacija okusa i u raznim pakiranjima koja će razveseliti i djecu i vas. 

Vitamin C kod djece osim jačanja imunološkog sustava  doprinosi i:

  • normalnom rastu i razvoju
  • normalnoj psihološkoj funkciji 
  • normalnom metabolizmu stvaranja energije 
  • normalnom funkcioniranju živčanog sustava 
  • stvaranju kolagena za normalnu funkciju kostiju, desni, hrskavice i kože 
  • zacjeljivanju rana i opeklina
  • apsorpciji željeza iz namirnica biljnog porijekla
  • zaštiti stanica od oksidativnog stresa

U malim količinama vitamin C se može naći i u namirnicama životinjskog porijekla. Hranom je nemoguće unijeti prevelike doze vitamina C u organizam, dok sa suplementima treba pripaziti odnosno točno se pridržavati navedenih uputa. 

Vitamin C je najnestabilniji vitamin, topiv je u vodi i tijelo ga ne može proizvesti samo, a može ga pohraniti u tijelu samo kratko vrijeme. Zato vitamin C treba uzimati redovito putem hrane. Vitamin C je osjetljiv na visoku temperaturu pa se preporučuje jesti sirovo voće i povrće. Kuhanje ili dugotrajno izlaganje zraku i  svjetlosti u velikoj mjeri uništava vitamin C. Najmanje se gubi kuhanjem na pari. Predugo pranje, rezanje na male komadiće i namakanje nakon guljenja, kao i kuhanje u željeznom ili bakrenom posuđu smanjuju količinu vitamina C u voću i povrću. Čuvanjem kuhanog povrća u hladnjaku gubi se i do 55% vitamina C.

Moglo bi vas zanimati:

Najvažniji izvor vitamina C u našem podneblju je šipak, crni ribizl, jagoda, paprika, kiseli kupus i brokula. Jedan od najvećih zabluda vezanih uz vitamin C je jest da njega ima najviše u agrumima, a prava je istina da paprika sadrži i do četiri puta više vitamina C nego agrumi.

PREPORUČENA DNEVNA DOZA (RDA) ZA VITAMIN C: 

  • djeca do godinu dana: 30-35 mg
  • djeca 1-3 godine: 40 mg
  • djeca 4-6 godina: 45 mg
  • djeca 7-10 godina: 45 mg
  • tinejdžeri: 60 mg

Tamara Kertez dipl.inž.