Neke namirnice mogu malim bebama uzrokovati različite nelagode tijekom prve godine dana života i zato ih je u bebin jelovnik potrebno uvesti postepeno. Također, postoje i namirnice na koje bebe mogu odreagirati s određenim zdravstvenim problemom (mogućnost alergije) te je takve namirnice potrebno uvoditi s dodatnim oprezom. 

Namirnice koje kod malih beba mogu uzrokovati nelagode poput nadimanja, pojačanog stvaranja vjetrova odnosno plinova u crijevima, mekšu ili tvrđu stolicu baš kao i kod nas odraslih ne treba izostavljati iz djetetove prehrane jer su to sasvim normalne reakcije probavnog sustava na sastojke hrane. 

Smatra se da je nakon uvođenja dohrane sasvim normalno da beba ima 1-3 stolice tijekom dana ili čak jednu stolicu tijekom 7 dana. No, ukoliko stolica izostane dulje od 7 dana preporuka je posjetiti nadležnog pedijatra kako bi se utvrdio razlog izostanka pražnjenja crijeva.

Bitno je znati da će se uvođenjem dohrane promijeniti i boja bebine stolice koja u početku može poprimiti boju hrane odnosno namirnice koju ste bebi dali (primjerice narančasta stolica nakon što ste uveli mrkvicu ili zelena nakon što je beba probala blitvu ili špinat).

U slučaju tvrđe ili mekše stolice pripazite na namirnice koje stolicu mogu učiniti tvrđom odnosno mekšom.  Stolicu omekšavaju: šljive, kruške, grožđe, naranče, smokve, brusnice, tikvice, batat, blitva, špinat, grašak, brokula, slanutak, bundeva, rajčica, integralne žitarice, orašasti plodovi, sjemenke. Zato su navedene namirnice idealne ako vaša bebe nema redoviti ciklus pražnjenja crijeva i ima tvrde stolice.

Međutim, ukoliko je bebina stolica mekša i češća kroz par dana smanjite njihovo korištenje. U tom slučaju bebi ponudite namirnice koje stolicu čine tvrđom poput banane, mrkve, rafinirane riže, čokolade, proizvoda od čokolade, keksa, čaja od šipka, limunade. U oba slučaja vrlo je važan dovoljan unos tekućine tijekom dana, a u slučaju dijareje preporuka je nabaviti i rehidracijske otopine i probiotske kapljice za bebe koje se kupuju u ljekarni.

U slučaju da primijetite da je bebi često trbuščić napuhnut i da ima pojačano stvaranje plinova u crijevima pripazite na unos mahunarki (grah, leća, slanutak, mahune) te ih pripremite na odgovarajući način. Mahunarke se prije pripreme savjetuje isprati, namočiti u vodi, te pri kuhanju promijeniti prvu vodu nakon ključanja. Stvaranje plinova smanjit će dodatak kima, anisa ili komorača prilikom kuhanja mahunarki. A također se u počecima uvođenja mahunarki u bebinu dohranu savjetuje mahunarke propasirati. Problem nadimanja mogu izazvati još i kelj, kupus, cvjetača, brokula te ih u bebin jelovnik uvodite postupno povećavajući količine. 

Osobitu pažnju trebalo bi posvetiti uvođenju visokoalergenih namirnica odnosno hrane koje kod određenog broja beba može izazvati nepoželjnu alergijsku reakciju. Ukoliko nakon postepenog uvođenja neke nove namirnice primjetite kod bebe promjene na koži (osip, pelenski osip ili urtikariju), promjene u dišnom sustavu (kašalj, kihanje, hripavost, curenje i začepljenje nosa) ili smetnje poput povraćanja, zatvora, proljeva, jačeg nadimanja i stvaranja plinova svakako je preporuka primjećeni problem čim prije prijaviti nadležnom pedijatru.

Najčešće alergijske reakcije kod beba i male djece primijećene su nakon konzumacije mlijeka domaćih životinja, jaja, ribe, morskih plodova, žitarica s glutenom, soje, kikirikija, orašastog voća (lješnjak, badem, orah...) te citrusnog voća i sokova, rajčice, kupusa i čokolade. Navedene naminice danas se prema savjetu pedijatara i nutricionista ne trebaju u popunosti isključivati iz dohrane zdravih beba, ali ih treba uvoditi s dodatnim oprezom.

Kako biste spriječili neželjene posljedice poput zagrcavanja ili gušenja, ne ostavljajte dijete niti na trenutak bez nadzora kada samo drži hranu u ručici i uživa u prvim samostalnim zalogajima. Budite oprezni kad su u pitanju lješnjak, badem, orah, kikiriki, grožđe, kokice, kukuruzni flips, dvopek, veliki komadi sirovog voća ili povrća (jabuka, mrkva...) koji se mogu slomiti.  Tvrde i gumene bombone, žvake, lizalice i krekere, također ne treba davati djetetu ne samo zbog opasnosti od gušenja već i zbog veće količine šećera i rizika od razvoja karijesa i povećane tjelesne mase kasnije tijekom odrastanja. Iz istog razloga iz prehrane malog djeteta izostavite prženu hranu, masti životinjskog podrijetla, sol, šećer, slatkiše, grickalice, fast food, te gazirana pića.

dr. sc. Tena Niseteo