Koji je redoslijed uvođenja namirnica u dohranu djeteta?

Veliku poteškoću roditeljima stvara nepostojanje (nacionalnog) ujednačenog kalendara dohrane (kalendar redoslijeda uvođenja namirnica), jer se preporuke koje nalazite na internetu, u specijaliziranim časopisima, prijevodima knjiga i promotivnim materijalima - uvelike razlikuju.

Kod nas dohrana tradicionalno započinje uvođenjem žitnih kašica bez glutena (rižine i kukuruzne pahuljice), zatim voćnih i povrtnih sokova i kašica te se nastavlja uvođenjem žitarica s glutenom, mesa, ribe, mliječnih proizvoda i mlijeka.

Česta je nedoumica treba li dojenčetu prvo ponuditi voćnu ili povrtnu kašicu. Probavni sustav djeteta u dobi između 4. i 6. mjeseca, jednako je enzimatski zreo za probavljanje voća i povrća, pa je svejedno s čime ćete započeti. Ipak, dojenče će uvijek lakše prihvatiti slatkaste okuse jabuke, kruške, kukuruza, riže, nego trpke, gorke i kisele okuse, pa preporučujemo da krenete s manje slatkim povrtnim namirnicama. Nakon slatke breskve, dijete će se teže naviknuti na trpki okus blitve.

Količina hrane koju će dojenče pojesti u obroku na početku uvođenja dohrane je mala (nekoliko žličica) i ne zadovoljava njegove energetske i prehrambene potrebe. Iz tog razloga potrebno je dijete, nakon upoznavanja s novim okusom, staviti na prsa ili mu dati mliječni dojenački pripravak kako bi obrok bio cjelovit. Kad je količina hrane koju dojenče pojede 100-190 g po obroku (ovisno o dobi), smatra se da je to dovoljno za zadovoljenje njegovih prehrambenih i energetskih potreba.

Ukupna količina hrane koju će dojenče pojesti u obroku ili tijekom dana, individualno ovisi o djetetovoj veličini i dobi, potrebi za hranom, osjećaju gladi i njegovom raspoloženju. Vrlo često tradicionalan način prehrane i podneblje u kojem živite definiraju i uvjetuju redoslijed uvođenja namirnica.

dr. sc. Mihela Dujmović