Rođenje

Događaji u rodilištu:

Minutu nakon presjecanja pupkovine i odvajanja od majčina tijela dijete dobiva svoju prvu ocjenu u životu. APGAR je zbroj pet važnih parametara koje čine: srčani otkucaji, disanje, mišićni tonus, refleksi i boja kože, a boduju se od 0 do 2. Procjena se vrši nakon prve i pete minute. Ocjene 8,9 i 10 znače uredan Apgar, a ocjene 4,5,6 i 7 najčešće su posljedica manjka kisika u porodu dok su ocjene 1,2 i 3 znak ozbiljne ugroženosti djeteta u narednim danima života.

Svako dijete nakon rođenja pregleda liječnik - neonatolog, a pregled će se ponoviti i prije otpusta kući. Po rođenju će beba dobiti injekciju K vitamina, a prvo vađenje krvi obavi se iz pete prije odlaska kući s ciljem detekcije vrlo rijetkih prirođenih bolesti . Beba se pred odlazak i prvi puta cijepi protiv tuberkuloze u lijevu nadlakticu. Reakcija na cjepivo biti će vidljiva nakon 4-6 tjedana od cijepljenja.

Prvih 28 dana u životu bebe - novorođenački period

Razdoblje obostrane, intenzivne prilagodbe : djeteta na život van maternice i obitelji na dolazak novog člana. Kao svaka prilagodba može biti naporna, puna nedoumica i dilema.

Tjelesni razvoj:

Prosječna težina novorođenčeta je 3,4 kg , a dječaci su u prosjeku za 100 do 150 g teži od djevojčica. U prvih 2-4 dana života dijete gubi 7-10% svoje rodne mase. Taj fiziološki, očekivani pad težine beba nadoknadi dojenjem između 7. i 14. dana života. Od tada se nastavlja rast tjelesne mase i on krajem četvrtog tjedna treba biti 10-20% iznad porođajne težine.

Dijete se rađa prosječne duljine 50 cm, s opsegom glave od 33 do 36 cm. U prva 4 tjedna naraste 3 do 5 centimetara ( prosječno 4 cm) u duljinu, a glavica se poveča opsegom za 1 do 2cm. Zbog porođajne otekline glava je izdužena, a na oglavku su vidljive fontanele, otvori među kostima prekriveni kožom. Velika ima oblik romba i zatvara se nakon prve godine, a manja oblik trokuta i puno se brže zatvara. Djetetovo je lice prvih dana asimetrično zbog položaja u maternici, često modre boje zbog sitnih točkastih krvarenja nastalih u porodu.

Mentalni razvoj:

U budnom i opuštenom stanju povremeno i na kratko promatra ljudsko lice i predmete u vidnom polju te na ćasak okreće glavu prema izvoru zvuka ili svjetla. Istraživanja potvrđuju da lakše uočava geometrijske likove koji su slični ljudskom licu.

Novorođenče se glasa refleksno i spontano krikom ili plačem a reagira na visokotonske glasove koji su nalik ženskom glasu.

Osjeti njuha i sluha su u potpunosti razvijeni , vid se razvija , tek povremeno su pokreti očnih jabučica sukladni, konjugirani, a na trenutke gleda u križ. Krajem prvog mjeseci fiksira crno bijele uzorke i žarke boje.

Motorički razvoj:

Dijete se rađa s nizom primitivnih refleksa i automatskih radnji poput refleksa sisanja, refleksa traženja usnama, refleksa hvatanja dlanom i tabanom, refleksom automatskog hoda i Moroovim refleksom.

Razvojem centralnog živčanog sustava oni se postepeno gube, a njihovo prisustvo nakon određenog vremena ometa stjecanje novih razvijenijih obrazaca motorike. Novorođenče u leđnom i potrbušnom položaju zauzima položaj potpune fleksije, poput položaja u maternici te na kratko okreće lice na stranu (kažemo da oslobađa dišne putove).

Spontano ili na blagi dodir stopala krenuti će prema naprijed ( primitivno puzanje). Šake su čvrsto stisnute.

Prehrana novorođenčeta:

Posljednjih dana trudnoće i prva 2-3 dana po porodu majka luči predmlijeko ili kolostrum. Po sastavu bogat bjelančevinama i solima koje su odgovorne za imunološku zaštitu djeteta i evakuaciju prve stolice - mekonija . Ona je tamno zelene boje bez mirisa, a čini je plodna voda i lanugo dlačice. Od 4 do 14 dana dojke luče tkz prijelazno mlijeko energetski bogatije s više proteina, mliječnog šećera laktoze, vitamina i minerala. Od trećeg tjedna počinje produkcija zrelog mlijeka koja zadovoljava sve djetetove potrebe prvih šest mjeseci života.

Sastav mlijeka mijenja se i tijekom podoja pa prvo mlijeko na početku podoja sadrži više vode i mliječnog šećera, a zadnje je mlijeko kalorijski gušće i dovodi do osjećaja sitosti i prekida podoja. Preporuča se podoj na zahtjev, prvih dana po dolasku iz rodilišta on može biti i više od 12 puta u danu. Zrelo mlijeko se doima prozirnim i vodenijim pa navodi na POGREŠNE zaključke da je slabo, te dijete plače zbog gladi. U svim takvim situacijama sugeriramo savjetovanje prije odluke o zamjeni dojenja nekim od dojenački mlijeka.

Dvovrsna mliječna prehrana ukoliko se nakon savjetovanja majka odluči nadohraniti svoje novorođenče što znači da uz podoj ponuditi neko od dojenačkih mlijeka (mliječnih formula) ono mora biti adekvatno za dob i težinu novorođenčeta.

Tvornički mliječni pripravci, adaptirano mlijeko (mliječne formule) u svim slučajevima kada majka ne može ili ne želi dojiti adaptirano mlijeko mora biti jedina zamjena. Novorođenčad rođena prije vremena ili niske rodne mase hrani se specijalnim mliječnim pripravcima označenim 0 ili prefiksom pre.

Igre s bebom:

Novorođenče se opušta u dodiru s majčinom kožom, tijekom dojenja razmjenjuju se osjećaji topline, nježnosti, sigurnosti. Razvija se rana komunikacija koja je to bogatija što se izmjenjuje više dodira, grimasa, zvukova. Gledanje bebe s distance od 30 cm, pjevušenje, mimika lica, ritmično ljuljanje u naručju predstavlja ranu stimulaciju razvoja. Puštanje umirujuće glazbe ili „bijelog šuma“ pomoći će bebi da se smiri i zaspe. Masaža bebe predstavlja način poticanja djetetovog razvoja ali i niz drugih funkcija.

• Pomaže funkciji probavnog sustava
• Pomaže kod kolika
• Djeluje na disanje i cirkulaciju
• Stimulira pravilan tjelesni razvoj
• Jača osjećaj sigurnosti i ugode

Smanjuje plač i pospješuje san

Najčešća pitanja i brige u novorođenačkom razdoblju:

1. Kako njegovati pupak novorođenčeta?

Najvažnije je održavati ga suhim i čistim. Ukoliko se zaprlja stolicom , područje pupka mora se oprati vlažnom kompresom. Gornji rub pelene treba preklopiti tako da je pupčani bataljak otvoren i suši se. Tretman alkoholom i antimikrobnim prašcima se ne preporuča. U slučaju crvenila i neugodnog mirisa pupčanog bataljka odmah potražiti savjet liječnika.

2. Koliko spava novorođenče i treba li ga buditi za dojenje?

Zdravo novorođenče izmjenjuje tijekom dana i noći nepravilna razdoblja spavanja i budnosti. U 24 sata ono spava prosječno oko 17 sati. Kako su obrasci sna još potpuno nezreli nekada odspava dvadesetak minuta i potom je nekoliko sati budan. Razlikujemo tri tipa budnosti: miran i relaksiran s minimalnim kretnjama, budan i vrlo aktivan i budan uz plač. Ukoliko prvih dana po dolasku kući novorođenče spava duže od dva sata danju, a tri noću preporučamo buđenje dok se ne uvjerimo u zadovoljavajuću dinamiku prirasta težine. Smatra se da dijete koje je nakon dva tjedna vratilo porođajnu težinu i ima lijepi prirast ne treba buditi već ga dojiti na njegov zahtjev.