Vegetarijanstvo kod mama i male djece

Vegetarijanstvo je način prehrane u kojem se izbjegavaju namirnice životinjskog podrijetla. Unutar takvog načina prehrane razlikujemo vegansku prehranu odnosno potpuno vegetarijansku prehranu, laktovegetarijansku prehranu, prehranu u koju je osim biljaka uključeno mlijeko i mliječne prerađevine, lakto-ovo vegetarijansku prehranu koja osim biljaka i mlijeka uključuje još i jaja te poluvegetarijansku prehranu odnosno djelomično vegetarijansku prehranu koja uključuje i neke namirnice životinjskog podrijetla (riba, školjke, rakovi).


Vitamini i minerali

Vegetarijanska prehrana deficitarna je nekim vrlo važnim vitaminima i mineralima, te posebnu pozornost treba posvetiti unosu namirnica koje ih sadrže. Dostatne količine kobalamina i riboflavina nalazimo u kvascu, bademima, obogaćenim žitnim pahuljicama, bananama, brokuli, tofu. Vitamin D organizam u dovoljnoj količini stvara pri izlaganju suncu. Željezo možemo unositi u organizam konzumiranjem odgovarajućih količina kelja, buča, artičoka, krumpira u ljusci, špinata, spiruline, graška, leće, slanutka, graha, soje, rogača, suhog voća, melase uz obavezan unos hrane bogate vitaminom C. Kalcij nalazimo u sjemenkama sezama, soji, izdancima bijele repe, prokulicama, suhom i orašastom voću, rogaču. Valja napomenuti da je potrebno povremeno kontrolirati razinu željeza, ali i spomenutih drugih minerala i vitamina, pa manjak nadomjestiti.


Za mame i bebe

Majkama vegetarijankama, kao i onima na tradicionalnom načinu prehrane, preporučuje se dojiti svoje dijete, čime mu nutritivno i energetski osiguravaju adekvatnu prehranu tijekom prvih 6 mjeseci života. Kod vegan majki je potreban dodatan oprez uslijed povećanog rizika od deficita kalcija, vitamina D, B12, kao i manjeg unosa bjelančevina. Preporučuje se da dojilja i njezino dijete, primaju dodatne količine navedenih vitamina i minerala. Problem se javlja kod djece koja nisu dojena. Jedina adekvatna zamjena u tom slučaju su pripravci na bazi soje za bebe. Svakako treba naglasiti da valja izbjegavati upotrebu punog kravljeg, kozjeg ili ovčjeg mlijeka, zbog neprimjerenog sastava za djecu te dobi.

Prva godina djetetovog života, vrijeme je brzog rasta i razvoja djetetovog organizma i stoga posebnu pozornost valja posvetiti planiranju njegove prehrane. To se posebno odnosi na dob nakon šest mjeseci starosti, kad se dojenjem više ne mogu zadovoljiti sve djetetove potrebe. U toj dobi, uz dojenje valja započeti i s odgovarajućom nadohranom. U strogih vegetarijanaca i makrobiotičara, nadohrana oskudijeva bjelančevinama, energijom, željezom, kalcijem i vitaminima D i B12.

Voće i povrće sadrži dosta vode, a žitarice je apsorbiraju tijekom kuhanja u količini koja višestruko premašuje njihovu masu, te su pripremljeni obroci niske kalorijske gustoće, tj. ne osiguravaju djetetu dovoljno energije za rast i razvoj. Stoga djeci te dobi hranu treba obogatiti dodavanjem ulja i šećera, nadomjestiti deficitarne vitamine i minerale, pravilno kombinirati namirnice biljnog podrijetla kako bi se izbjegao nedostatak neke od esencijalnih aminokiselina.